Britániku atravesa Timor hosi rohan ba rohan iha menus oras 24 nia laran
Ultramaratonista inglés Scott Cunliffe sai ona, iha final hosi loron-domingu, atleta dahuluk ne'ebé maka halai entre kosta norte no kosta súl Timor-Leste nian, kompleta nune'e kilómetru 125 resin iha menus oras 24 nia laran.
Grupu apoiante ki'ik ida, inklui balun ne'ebé akompaña Cunliffe iha prova tomak, hasoru malu iha kalan iha Palásiu Governu nia oin, iha Díli, ne'ebé iha marka ida hosi fatuk ne'ebé marka "kilómetru zero" no sai hanesan parte ikus halai nian.
Iha duni tuku 23:15 loron-domingu, liutiha oras 23 no minutu 37 hafoin halai hahú hosi kosta súl, Scott Cunliffe, ho tinan 43, hakotu kilómetru 125, 5 resin entre kosta rua hosi illa.
Viajen entre kosta súl, Tasi Mane, iha súl hosi vila Cassa, no Díli, sidade ne'ebé haleu hosi Tasi Feto tuir loloos inklui sa'e no tuun Foho Ramelu ho metru rihun tolu resin.
Cunliffe esplika katak ikusmai nia dezisit tanba nia kálkulu dahuluk hosi viajen ne'e aas liu duké kalkula antes (liu kilómetru 15) no sa'e ho tuun Ramelau sei aumenta liután halai ne'ebé liu ona máximu ida ne'ebé maka atleta ne'e halo to'o agora, kilómetru 102.
"Ha'u halo kálkulu sala no sa'e ba Ramelau sei aumenta distánsia maka'as duké ida ne'ebé ha'u hanoin katak bele no tanba ne'e ha'u la halo", nia esplika. "Importante maka halo hosi rohan ba rohan. Halo viajen hosi kosta súl to'o Díli. Nune'e objetivu prinsipal maka lori tan aventureiru sira, atleta sira, ema sira ne'ebé gosta halo eskalada, to'o iha Timor-Leste", nia afirma.
Maski parte barak hosi estrada sira Timor-Leste nian sei iha rekuperasaun, investimentu sira iha tinan hirak ikus ne'e implika atu estrada barak hetan ona ka sei hetan intervensaun. Nune'e, nia esplika ba Lusa bainhira to'o, katak estrada barak maka iha alkatraun sai hanesan dezafiu boot ida.
"Liuhosi metade iha alkatraun no ne'e kolen tebes. Ha'u gosta liu estrada sira ne'ebé kabeer maibé akontese ona", nia hatete.
Cunliffe, ne'ebé uluk nu'udar observador iha referendu independénsia Timor-Leste nian iha tinan 1999 - hafoin serbisu fali iha nasaun iha tinan 2003 no 2008 - agora daudaun halo viajen iha nasaun oioin hodi fó formasaun kona-ba ultramaratona sira no prova sira halai nian ho distánsia naruk.
"Halai ultramaratona ida hanesan todan tebes. Ho ritmu maratona ida hanesan ema oituan maka bele halo. Maibé maski neineik, hahú hosi 60 ka 70 bele sai susar tebes", nia esplika.
"Prinsipal maka kestaun mental ida, mantén atitude pozitivu ida. Ita tenki pratika, akumula kilómetru sira hodi ita bele prepara aan. Tinan ne'e ha'u halai dalabarak ona. Ó nia isin hahú hetan forsa no kapasidade", nia esplika.
Iha kazu ne'e, nia konsege halai ona besik 70% hosi kilómetru 75 dahuluk maibé hafoin ne'e konsege de'it 20% hosi kilómetru 50 ikus sira, ho kolen maka'as iha final hosi korida, nia hatete.
Klima ajuda ona, ho madrugada laiha kalohan sira no lalehan nakonu ho fitun sira, lalehan azul durante inísiu loron nian no hafoin ne'e, iha períudu ne'ebé manáns, kalohan ho udan sira ajuda ona halo ambiente fresku.
ho Lusa